Svi japanski proizvođači su sredinom 80-ih svoje motocikle srednje zapremine opremali turbo punjačima, no ushićenje je trajalo kratko. Takozvana turbo rupa činila je takve motocikle zahtjevnima za vožnju, posebno ako je do trenutnog i brutalnog porasta snage došlo prilikom otvaranja gasa na izlasku iz zavoja. Pa zašto bi se onda Suzuki ponovo upuštao u to?

U međuvremenu je tehnologija turbo punjača otišla daleko naprijed. Istina, dvocilindrični agregat sam po sebi baš i nije najbolja baza za ugradnju turbo punjača, no danas je stvari puno lakše povezati u cjelinu i držati pod kontrolom. Osim toga, bio bi poprilično težak zadatak iz atmosferskog dvocilindričnog agregat od 588 ccm istisnuti 100 KS i to na samo 8.000 okr/min, no još više fascinira podatak o 100 Nm pri 4.500 okr/min. To je samo 17 Nm manje nego na modelu GSX-R 1000, a uz to se vrhunac umjesto na 10.000 okr/min postiže na režimima vrtnje kakvog customa.

Iako je riječ o konceptu netom predstavljenom na Tokyo Motor Showu, zanimljivi Recursion djeluje kao da nije daleko od serijske proizvodnje. Uostalom, za modele bez budućnosti se obično ne prezentiraju ni najosnovniji tehnički podaci, a uz gore spomenute brojke za Recursion se zna i da teži 174 kg te da se okreće na gumama dimenzijama 120/70-17 i 160/60-17.

Dodatno veseli i dizajn motocikla. Nema tu ničeg revolucionarnog, no zadane linije predstavljaju zanimljivi odmak od poprilično dosadnog kursa kojim su dizajneri Suzukija zaplovili u posljednje vrijeme. Jednoruka vilica teško da će preživjeti, no dočeka li Recursion serijsku proizvodnju bio bi to i inženjerski i dizajnerski najhrabriji Suzukijev projekt u posljednjih podosta godina. Možda su i oni bili samo privremeno zapeli u turbo rupi.