U Portugalu smo prvi put vozili motocikl s mehaničkim kompresorom. I ostali ugodno zaprepašteni!

Kawasaki je s neprilagođenim modelom H2R s 310 KS, i njegovom cestovnom varijantom H2 s 205 KS, učinio ono što još nitko nije; predstavio (malo)serijski motocikl s mehaničkim kompresorom. S tim brutalnim i ručno rađenim modelima nisu imali namjeru povećati prodaju, nego samo osnažiti imidž. S najnovijim izdankom H2 SX bi mogli učiniti i jedno i drugo.

Kako su nam za vrijeme dinamičke prezentacije ovog noviteta nekoliko puta ponovili, H2 SX nije tek suvozačkim sjedalom opremljena i blago modificirana varijanta sportskog modela H2, nego čistokrvni sport-touring. U to ime H2 SX ima drugačiji okvir, iako i dalje rešetkaste konstrukcije, promijenjeni agregat, iako i dalje s 998 ccm, i modificiranu turbinu mehaničkog kompresora, iako i dalje istog promjera.

Za razliku od turbopunjača, s kojima je Kawasaki stjecao iskustva sredinom 80-ih, mehanički kompresor dodatnom količinom zraka puni cilindre od najnižih do najviših brojeva okretaja. I to se itekako osjeti! Istina, H2 SX ima cirka 260 kg i danas već skoro pa uobičajenih 200 KS, tako da je maksimalna sila ubrzanja slična onoj kakvu ćete osjetiti na modernim superbike motociklima.

Međutim, bitna razlika je u tome da će H2 SX otprilike jednako silovito (a to silovito je zapravo brutalno) „eksplodirati“ svaki put kad žestoko dodate gas, bez obzira na to o kojem se (previsokom) stupnju prijenosa i (preniskim) brojevima okretaja radilo. Recimo, kad smo iz zadnjeg zavoja na stazi Estoril izašli u 6. stupnju prijenosa, maksimalna brzina na kraju dugačke ravnice je bila za samo 20 km/h manja nego kad smo iz tog istog zavoja izjurili u idealnom trećem stupnju prijenosa.

Pritom najviše fascinira koliko je lako ubrzavati punom snagom. Dugački osovinski razmak i promišljena aerodinamika čine SX izuzetno stabilnim i mirnim, čak i kad su montirani bočni koferi, a veliki vjetrobran je toliko dobar u svom poslu da smo i na startno-ciljnoj ravnici trebali samo blago pognuti glavu i ramena.

Hoćemo reći da nam je i takva doista žestoka ubrzanja bilo fizički lako izdržati. Psihički malo teže, posebno na cesti, pa bio to i autoput sa 3 trake. Naime, dovoljno je da ručicu gasa držite potpuno otvorenom samo nekoliko sekundi, ako i toliko, pa da vam se učini kako su svi ostali sudionici u prometu odjednom stali. Ako ne i krenuli unatrag.

Po svojoj uzornoj udobnosti, i nevjerojatnoj „elastičnosti“ pogonskog agregata, vrli novi H2 SX podsjeća na dobar stari ZZR 1400. Uz tu bitnu razliku da je H2 SX u zavojima ipak nešto oštriji od ZZR-a, a uz to se može pohvaliti i zavodljivim zviždukom kompresora. No, da bi to čuli morat ćete biti jako dobri, a to opet znači dovoljno zločesti da kazaljku brojača okretaja usmjeriti prema brojci 10, kada već nadljudski jurite.

Sa svim dosad navedenim smo samo zagrebli lakiranu površinu ovog po mnogočemu doista fascinantnog motocikla. Više konkretnih detalja o vožnji pročitajte u opširnom testu u idućem broju Moto Pulsa. U međuvremenu, bacite oko na donju galeriju, a pripadajući Moto Puls video test pogledajte OVDJE.