Fond za zaštitu okoliša je u 2014. i 2015. godini za projekte čistijeg transporta osigurao više od 86 milijuna kuna. Sufinanciran je niz aktivnosti, što pokazuje da nam je cilj potaknuti cjelovit pristup planiranju održivog prometnog sustava. S 50 milijuna kuna smo sufinancirali 1.425 električnih, hibridnih te plug in hibridnih vozila, a s još 12 milijuna kuna različite mjere energetske učinkovitosti u prometu poput sustava javnih gradskih bicikala, električnih bicikala, punionica, tečajeve eko-vožnje i slično. Dodatno smo 24 milijuna kuna osigurali i za projekt Zelena linija, kojim se infrastruktura za punjenje električnih vozila razvijala unutar područja nacionalnih parkova.“ istaknuo je Majdandžić, dodavši kako je tema e-mobilnosti kompleksna, zbog čega je za nju nadležno više institucija.

„Mora se donijeti strategija na nacionalnoj razini, u čijoj izradi trebaju sudjelovati sva ministarstva. No, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture trebalo bi biti na čelu izrade dugoročne strategije kako bi Hrvatska postala ekološki čista, sa što većim udjelom električnih vozila.“ kazao je Majdandžić.

Naime, tema e-mobilnosti trenutno je u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a spominje se i potreba za uključivanjem Ministarstva turizma, čiju ulogu je istaknuo izvršni direktor LNG Autokuće Branko Kondić „Prema projekcijama, do 2030. godine će oko 35% novih vozila biti na električni pogon, što znači da će stranci u Hrvatsku sve više dolaziti električnim vozilima, a u slučaju nedovoljno razvijene infrastrukture, imat ćemo negativan utjecaj na turizam.“

– U prvom kvartalu iduće godine u održivi promet planiramo uložiti oko 85 milijuna kuna iz čega ćemo sufinancirati isključivo električna i plug-in vozila i prijeko potrebnu infrastrukturu. Bez razvoja infrastrukture nema e-mobilnosti, rekao je Majdandžić.

Voditelj projekta e-mobilnosti u Hrvatskom telekomu (HT) Dino Novosel upozorio da Hrvatska do 2020. godine mora osigurati 10 posto obnovljivih izvora energije u sektoru prometa, a danas je na tri posto. Istaknuo je kako je cilj Europske unije do 2050.godine u potpunosti izbaciti naftne derivate iz cestovnog prometa, a neke zemlje to planiraju još i ranije. Iznio je podatak da je u Hrvatskoj trenutno 200-tinjak javno dostupnih punionica, a od toga je 101 povezana u sustav HT-a. Dodao je kako mreža punionica predstavlja važan infrastrukturni preduvjet za značajniju potražnju za električnim vozilima, ali na to svakako utječe i cijena takvih vozila.

Majdandžić je tom prilikom najavio da je upravo zbog ovih barijera važno nastaviti sa poticanjem aktivnosti povećanja energetske učinkovitosti u prometu, što je planirano i prijedlogom 4. Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti. Naime, u Planu, čije skoro usvajanje se očekuje od strane Vlade, je predviđeno daljnje poticanje plug-in i električnih vozila, s naglaskom na poticanje mjera energetske učinkovitosti kod vozila namijenjenih javnom prijevozu putnika i tereta. „ Fond će dio sredstava uprihođenih od prodaje emisijskih jedinica usmjeriti za poticanje čistijeg transporta, a s natječajima bismo trebali krenuti već u prvom kvartalu iduće godine. Građanima će svi podaci o poticajima biti na vrijeme dostupni putem naših stranica.“ pojasnio je Majdandžić. Pritom je naglasio kako je izuzetno važno ulagati i u mlade i njihovo obrazovanje kako bi bili predvodnici i osmislili i realizirali razna rješenjima kojima će se lakše potaknuti i provesti transformacija našeg prometnog sustava na onaj čišći i održiviji.