Monster je pripremio seriju od pet epizoda o životu i radu, liku i djelu, Valentina Rossija.
Možda im samo sve slučajno pogodilo, no teško da su u Monsteru mogli pogoditi bolji trenutak za lansiranje serije od 5 epizoda, odnosno webizoda, o Valentinu Rossiju, koji je dominantom pobjedom u Jerezu upravo pokazao da u njegovim venama još ima protuotrova za ugrize bitno mlađih protivnika. Pritom se serija neće odnositi samo na natjecateljski dio priče, nego i na privatni i poslovni život Valentina Rossija.
Trailer možete pogledati OVDJE, dok bi prva epizoda trebala biti dostupna Monster Energy YouTube kanalu od 5. svibnja.
Rossi nakon Jereza broji 113 pobjeda, odnosno 9 pobjeda manje od Agostinijevog rekorda. Dostižno ili ne?
Rossi nije samo pobijedio u Jerezu, nego je, vjerovali ili ne, po prvi put u svojoj karijeri vodio svaki krug u utrci nakon što je krenuo s pole-positiona. Istina, Lorenzo ga je nakratko prestigao u drugom krugu, no što tih nekoliko sekundi znači u beskraju Rossijeve karijere, koji je, onako usput, u Jerezu postavio neke nove rekorde i podsjetio na to da mi mogao oboriti i onaj ultimativni rekord.
Sve je krenulo još u subotu kada je Rossi bio najbrži na kvalifikacijama. Bio mu je tek treći „pole position“ u posljednje tri sezone, odnosno tek četvrti u posljednjih sedam sezona, no i šezdeset drugi u karijeri, čime je postavio novi rekord. Zapravo, nije postavio taj rekord, nego ga je samo izjednačio budući toliko najboljih startnih pozicija ima i Jorge Lorenzo. S obzirom da je Španjolac bitno mlađi i uglavnom uvjerljiviji na kvalifikacijama, za pretpostaviti je da će Lorenzo do kraja svoje karijere ipak osvojiti više „pole postiona“ od Rossija, a ako i neće on hoće Marquez koji ima samo 23 godine, a čak je 60 puta kretao s prve startne pozicije.
No, to je ionako utješna kategorija, ono što se broji su pobjede, naslovi i s tim u vezi rekordi koje je iza sebe ostavio Giacomo Agostini. Njegovih 15 titula će vjerojatno zauvijek ostati nedostižno, no Rossi bi s eventualno novim naslovom prvaka izjednačio Agostinijev rekord od 8 kruna u kraljevskoj klasi. Kad su u pitanju pobjede u toj najjačoj klasi Rossi ga je već odavno prestigao (87 naprema 68), baš kao i po broju stajanja na podiju (177 naprama 88, odnosno 213 naprama 159 ako gledamo sve klase), no još uvijek kaska po broju ukupnih pobjeda.
Njih je Agostini tijekom karijere skupio 122 (on tvrdi 123, jer broji i jednu pobjedu u klasi 750), dok je Rossi u Jerezu slavio 113. put. Dakle, iako se do prije samo dvije sezone, a posebno tijekom kalvarije s Ducatijem, takvo što činilo nemogućim, Rossi je po broju pobjeda ipak došao na samo jednoznamenkasti zaostatak za Agostinijem. No, može li ga dostići? Teško, ali nipošto nije nemoguće, utoliko više što je Rossi već produžio karijeru s Yamahom do kraja 2018, a i to ne mora nužno biti kraj budući je netom izjavio da ne vidi zašto i nakon toga, s 40 proljeća na leđima, ne bi mogao biti dovoljno brz.
Uglavnom, ako bi Rossi, recimo, nastavio trend od prošle sezone kada je upisao 4 nove pobjede, onda bi na kraju ove sezone imao 116 pobjeda, a na kraju 2017. godine 120 pobjeda, nakon čega mu ostaje još cijela sezona da dohvati Agostinijeve 122 pobjede. Jasno, takvo što je puno lakše reći, nego učiniti, čak i kad je Rossi u pitanju, a posebno sada kada bi te pobjede trebao otrgnuti iz usta Lorenza i Marqueza, koji također, s punim pravom, žele postati najbolji svih vremena. Barem statistički.
Rossi potpisao ugovor s Yamahom koji ga veže do kraja 2018. Što će sad Lorenzo?
Na kraju ove sezone ističu ugovori praktično svim vozačima tvorničkih momčadi, a iako je bilo špekulacija kako će prvi potpisi na nove ugovore za 2017. i 2018. pasti i prije početka ove sezone, malo tko je mogao pretpostaviti da će to učiniti baš Valentino Rossi. Naime, Rossi je tvrdio da prvo želi odraditi nekoliko utrka i vidjeti koliko je konkurentan, no očito je pilio naopako, te je tako dan uoči prve utrke sezone u Kataru objavljeno kako je potpisao novi dvogodišnji ugovor, što znači da bi za Yamahu trebao voziti sve do kraja 2018. kada bi, valjda, trebao otići u vozačku mirovinu.
Rossi tvrdi da je jednostavno bio zadovoljan uvjetima koje mu je ponudila Yamaha i da nije želio odugovlačiti, no zasigurno se radi i o još jednoj njegovoj psihološkoj igrici u kojoj je preduhitrio i porazio Lorenza. Naime, Španjolac je davno prije toga izjavio kako bi baš on želio potpisati novu ugovor s Yamahom prije početka prvenstva, no kako su se ti pregovori odužili, vjerojatno i zbog toga jer Lorenza nemoralnom ponudom želi privući i Ducati, Rossi je iskoristio priliku i tako poručio da je on prvi izbor Yamahe.
Sve to ne znači da i Lorenzo neće uskoro produžiti i svoj ugovor, posebno u svjetlu sjajnog otvaranja sezone pobjedom u Kataru, ali bi ga ovaj (za njega uvredljivi) potez Yamahe ipak mogao dodatno približiti prelasku na Ducati, utoliko više što je garaža već odavno postala pretijesna za njih dvojicu. A Rossi je dodatno dolijao ulje na vatru izjavom kako bi Lorenzo trebao imati „muda“ da potpiše za Ducati, nakon čega je Lorenzo odgovorio da je Rossi dobro prošao potpisivanjem ugovora s Yamahom budući drugih opcija nije ni imao. Osim toga, njih dvojica su imali i žustru raspravu na stazi, nakon što je Rossi procijenio da mu je na treningu namjerno zasmetao Lorenzo koji je izlazio iz boksa.
Uglavnom, sada svi čekaju na potez Lorenza, čija će odluka uvelike odrediti daljnji razvoj prijelaznog roka. Što se Yamahe tiče, ako Lorenzo potpiše za Ducati, vjerojatno će pokušati Suzukiju preoteti Vinalesa, ako pak se s Lorenzom ipak dogovore, onda bi mogli potpisati ugovor s Rinsom (Moto2) koji bi onda do kraja 2018. stažirao u momčadi Tech 3 Yamaha.
Marquez prekida suradnju s Rossijevom tvrtkom VR46, a Honda neće objaviti telemetriju sudara u Maleziji.
Jasno je da će se repovi Rossi-Marquez sudara u Maleziji, baš kao i teorija urote Marquez-Lorenzo, još dugo vuči po medijima i društvenim mrežama, jer narod najviše voli kad im se idoli hrvaju u blatu, no sada znamo da u skoro vrijeme nećemo biti ni ništa pametniji po pitanju toga što se zapravo dogodilo. Naime, iako su prijetili da će telemetrijske podatke s Marquezovog motocikla - a koji navodno nepobitno potvrđuju kako ga je Rossi udario koljenom - objaviti još uoči utrke u Valenciji, Honda je nekoliko puta odgađala tu objavu, a sada je stiglo i priopćenje iz FIM-a prema kojem su se dogovorili s Hondom da ti podaci neće biti nikad objavljeni kako se ne bi nadolijevalo ulje na vatru.
I dok nam se taj potez može činiti pomalo naivnim pokušajem FIM-a da se smire strasti, donekle je nejasno zašto je Honda pristala na tu igru. Naime, ovako bi se mogao stvoriti dojam da, zapravo, nemaju nikakve dokaze koji bi potvrdili njihovu tvrdnju kako je Rossi koljenom udario u Marquezov motocikl, iako je u stručnim krugovima opće prihvaćeno da ti podaci telemetrije pokazuju kako je do pada došlo zbog naglog pritiskanja poluge prednje kočnice Marquezovog motocikla.
Druga je stvar što podatak o tom naglom porast pritiska, ustvari, ne dokazuje ništa. Naime, MotoGP motocikl ima brojne senzore koji prate mnoštvo parametara, no još uvijek ne postoji senzor koji bi mogao evidentirati udarac koljenom. Dakle, teoretski je moguće da je Rossi doista udario koljenom u polugu prednje kočnice (iako bi tako precizan karate udarac teško izveo i Chuck Norris budući na upravljaču postoji poseban štitnik koji bi trebao spriječiti baš takve situacije), moguće je da je u tom bliskom fizičkom kontaktu poluga kočnice jednostavno naletjela na Rossijevo koljeno, moguće je da je neki drugi dio Rossijevog motocikla pritisnuo polugu, moguće je da je Marquez dobio udarac u ruku...
Dakle, sve i da su objavljeni rezultati telemetrije koji bi pokazali kako je došlo do blokiranja prednjeg kotača, fanatični fanovi talijanskog superstara ne bi imali razloga (kao da ga traže) da prestanu tvrditi kako on nije ništa kriv i da je Marquez namjerno pritisnuo polugu kočnice i pao kako bi zagorčao život Rossiju. Takvima jednostavno nema pomoći, no teško se oteti dojmu da je odlukom o neobjavljivanju telemetrije Honda, zapravo, išla na ruku Rossiju koji, iako je „osuđeni“ krivac za pad Marqueza, i dalje uspješno glumi žrtvu.
Osim toga, badava se FIM i Honda pozivaju na smirivanje strasti, ako ih Rossi i dalje raspiruje, kako je to bilo i na nedavnom predstavljanju tvorničke momčadi Yamahe, kada je izjavio da Lorenza ne smije otvoreno mrziti jer mu je timski kolega, ali da Marqueza može mrziti javno. A da je ta mržnja uzajamni osjećaj potvrđuje i najnoviji potez Marqueza koji je odlučio prekinuti suradnju s uspješnom Rossijevom tvrtkom VR46 koja je dosad brinula o proizvodnji i prodaju kapa, majica i inih suvenira s likom Marca Marqueza i brojem 93. Time je Marquez sigurno izbio Rossiju iz ruku dio dugoročnih prihoda, ali će mu kratkoročno, vjerojatno, morati gurnuti novce u ionako pune džepove budući je prekinuo ugovor koji je vrijedio još jednu sezonu.
Bilo kako bilo, pikantnu priču o Marquezu, Rossiju i Lorenzu nije previše ohladila ni duga zima, a ne treba sumnjati da će je sve tri strane zdušno podgrijavati tijekom nadolazeće sezone. U latino kuhinji očito ne vrijedi da je osvetu najbolje servirati kad je hladna.
